Crkva potječe iz XVII. st. Izgrađena je na temeljima ranije crkve iz XVI. st. Osim glavnog oltara ima i dva bočna oltara te četiri bočne kapelice. U crkvi se ističu i barokna propovjedaonica, orgulje, vrijedni oltarni antependiji, a posebno su lijepe korske klupe.

Sadašnji je samostan zapravo dio bivšeg samostanskog kompleksa koji je stradao u požaru početkom XX. st. Ovo jedino krilo je tada obnovljeno, a po povratku pavlina uređeno za potrebe župe (podrum i prizemlje) i samostanske zajednice (kat). U prizemlju je sakristija, župni ured, kuhinja i blagovaonica.

Kat samostana je stambeni dio pavlinske zajednice, gdje se uz sobe redovnika nalazi i samostanska kapela i zajedničke prostorije. Ovaj dio samostana nije moguće razgledavati.

U podrumu samostana uređena je kapela nazvana Mali dvor Isusa Kralja Ljubavi. Tijekom zime ponekad se koristi umjesto župne crkve za nedjeljnu Euharistiju. Nekoliko puta godišnje se u kapeli održavaju Vikendi Srca Marijina - susreti i duhovne obnove za bračne parove željne djece, kao i susreti za manje grupe.

Ispod crkve nalaze se kripte. U njima su uglavnom pokapani pavlini iz samostana te poneki dobročinitelji.

Kripte su djelomično arheološki istražene prije nekoliko godina, a planira se dovršiti arheološko istraživanje te urediti ulaz u kripte iz samostanskog vrta, kako bi se učinile dostupne posjetiteljima. Pavlini običavaju na Dušni dan prikazivati sv. Misu za sve pokojne pavline iz samostana upravo u kriptama (u crkvama gdje postoje kripte i gdje je to moguće). Vjerujemo da će to uskoro biti moguće i u Sveticama.

Zapuštena štalica kod samostana u Sveticama tijekom 2019. g. uređena je u mjesto susreta i zajedničke i osobne molitve za supružnike željne djece te onih koji za njih mole. Ovo je također i mjesto molitve za svu djecu, rođenu i nerođenu, koju ovdje kao njihova obitelj, rodbina ili prijatelji, preporučujemo i posvećujemo našoj Maloj Gospi.

Do same štalice vode postaje Marijina puta, a uz put je i špilja sv. Ane te vrelo sv. Mihaela Arkanđela.

U dvorištu pokraj crkve izgrađena je sjenica. Iz nje puca predivan pogled na širu okolicu. Hodočasnici, ali i izletnici, rado vole ovdje sjesti i uživati u predivnoj prirodi.

Uz samu crkvu nalazi se vrt. U suradnji s udrugom "Milosrđe" iz Karlovca u vrtu je zasađena aronija od koje se proizvodi nekoliko različitih rakija i likera.

Iz vrta će se u budućnosti moći ulaziti u kripte, koje se nalaze ispod crkve.

Na padini podno samostana, u nekadašnjem vinogradu, sada je Božji vinograd. U njemu je Križni put. Ovo je predivno mjesto za molitvu i razmatranje u miru i tišini. Podno sjenice uređena je Lurdska špilja do koje vode postaje krunice.

Svetičko Hrašće je udaljeno oko 5 Km od Svetica. Na groblju se nalazi kapela sv. Ivana Krstitelja iz 1770. g. Nedjeljom se ovdje slavi sv. Misa, a posebno se svečano obilježava Rođenje sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika kapele, 24. lipnja.

P. Janez Strašek, lazarist, rodom iz Slovenije, bio je župnik Svetica od 8. rujna 1946. U susjedom Ozlju komunisti su ubili župnika dr. Matiju Kranjčića te je p. Janez od 4. prosinca 1946. upravljao i župom Ozalj. Kao dobar pastir povjerenih mu župa pozivao je narod na život u kršćanskom braku te da i dalje, usprkos teškim vremenima, krste i odgajaju svoju djecu u vjeri.

Na Cvjetnicu, 30. travnja 1947., p. Janez je najprije blagoslovio maslinove grančice i proslavio sv. Misu s vjernicima u Ozlju te se potom zaputio u Svetice gdje je namjeravao s vjernicima Svetica proslaviti Nedjelju Muke Gospodnje. Išao je pješice putem kroz šumu. Dvojica braće, mladih članova Partije iz obližnjeg sela, dočekala su ga te ga je najprije jedan upucao u glavu lovačkom puškom, a kako p. Janez nije odmah preminuo, drugi ga je brat dotukao kolcem. Bacili su ga u grmlje nedaleko od puta i pokrili lišćem i granama.